Odmori su uglavnom završeni i vreme je za vraćanje poslovnim obavezama. Period neposredno posle odmora može za veliki broj ljudi biti nelagodan, napet i izuzetno stresan. Prelazak iz stanja relaksacije u gomilu obaveza može da dovede do psiho-fizičkih simptoma poput tuge i apatije, lupanja srca, problema sa spavanjem…Ove tegobe su uglavnom kratkotrajne. Međutim, ukoliko ove tegobe traju duže od dve nedelje potrebno je da se posavetujete sa psihologom ili psihijatrom.

Da biste što „bezbolnije“ uronili u obaveze potrebno je da budete dobro organizovani i pripremljeni za ono što vas čeka. Poželjno je da se sa odmora vratite bar jedan dan pre posla. U posao treba da krenete polako, napravite listu zadataka i prioriteta. Uputite se polako u sve što se dešavalo dok ste bili odsutni. Ne morate baš sve odmah da uradite. Složenije zadatke koji zahtevaju više napora i vremena, a koji nisu prioritetni ostavite za kasnije. Najpre se pozabavite neodložnim i lakšim zadacima. Potrebno je malo vremena da se u potpunosti vratite u „radni mod“. Veoma je važno da na posao dolazite odmorni. Ukoliko ste umorni, podložniji ste stresu, konfliktima, razdražljiviji ste i manje produktivni. Preduslov za uspešan poslovni dan je najpre dobar i kvalitetan san. Često je potreban i novi pristup poslu da biste lakše došli do rešenja poslovnih problema. Čovek je kreativno biće i jednolični, monotoni poslovi dovode do „zamora“ materijala. Promena radne rutine i novi poslovni zadaci unose svežinu u svakodnevni posao.

Poseban problem može da predstavlja tzv. sindrom sagorevanja na radnom mestu. Sindrom sagorevanja predstavlja stanje fizičke, psihičke ili mentalne iscrpljenosti, koje je praćeno sumnjom u sopstvene sposobnosti i vrednosti sopstvenog rada. Tada se javlja razdražljivost u odnosu sa kolegama i klijentima, teško započinjanje rada po dolasku na posao, glavobolja, bolovi u leđima… Do ovog sindroma dovodi prevelik obim posla, nejasna očekivanja, disfunkcionalni odnosi u kolektivu, posao koji nije u skladu sa kvalifikacijama ili interesovanjima, posao se „donosi“ i kući i radi u vremenu predviđenom za odmor…Ovom problemu su podložnije osobe koje previše vremena provode za računarom ili na društvenim mrežama, nedovoljno spavaju, unose velike količine kofeina i nikotina, loše se hrane i fizički su neaktivne.

Koliko god bili preokupirani obavezama, potrebno je da nađete i vreme samo za sebe i društveni život. Ovo vrlo često možete postići boljom organizacijom posla i svakodnevnih obaveza.

Posebnu pažnju je potrebno obratiti na disanje i dovoljnu količinu kvalitetnog sna. Pijte dovoljno vode, zdravo se hranite, budite fizički aktivni, bavite se jogom i meditacijom. Kada ste aktivni, smanjuje se lučenje kortizola, hormona stresa, a pojačava se lučenje endorfina, hormona sreće, čak i ako su u pitanju jednostavne vežbe i lagana šetnja. Isplanirajte mini odmore vikendom koji će u vama buditi radost i bezbrižnost. Zatražite pomoć i podršku u obavljanju poslovnih zadataka. Svoj poslovni prostor oplemenite biljkama i dragim fotografijama.

Odmor, zadovoljstvo i produktivnost su usko povezani. Zato, otkrijte stresore, razmislite o svojim poslovnim prioritetima i razmotrite sve opcije, pa i novi posao ukoliko je potrebno, a koji će biti u skladu sa vašim interesovanjima i vrednostima.