Bole vas zglobovi i mišići i osećate se kao da gorite od temperature? Možda imate crvenkaste promene na koži koje podsećaju na ujed neke divlje životinje? Pokušavate da zanemarite ove simptome, ali jasno vam je da oni nisu za zanemarivanje. Ovo su samo neki znaci koji ukazuju na to da možda imate lupus. Šta je lupus, bolest misterioznog naziva koja u prevodu znači „vuk“ i da li je izlečenje moguće, saznajte u tekstu pred vama.

Šta je lupus?

Lupus je autoimuna bolest koja zahvata više organa od kojih najčešće stradaju koža, bubrezi, zglobovi, hematopoezno tkivo i centralni nervni sistem. Nažalost, radi se o doživotnom poremećaju funkcionisanja imunog sistema koji nehotično napada sopstvena tkiva i organe. Iako može zahvatiti sve delove tela, promene su najviše primetne na zglobovima i na koži, gde često deluju kao ugriz vuka, te odatle verovatno i potiče ovaj naziv. Ipak, ova hronična bolest može se uspešno kontrolisati i zato obratite pažnju na prve simptome.

Prvi simptomi lupusa

Lupus ima veoma posebnu kliničku sliku koja može da varira u širokim rasponima, te početni simptomi uglavnom nisu specifični. Javlja se povišena temperatura , malaksalost i bol u mišićima i zglobovima. Osim toga, mogu se javiti i promene na koži, anemija, pa i smanjen broj belih krvnih zrnaca. Uglavnom se bolest isprva „okomi“ samo na jedan organ, a onda se kasnije jave i drugi problemi. Budući da su u početnom stadijumu prisutna specifična antitela, ipak je važno ustanoviti lupus na vreme. Bolest svaka, pa i ova, lakše se drži pod kontrolom u tom slučaju.

Većina obolelih u početnom stadijumu bolesti suočava se sa bolom u zglobovima i mišićima, i to bolom u zglobu ili je u pitanju prolazni artritis velikih zglobova. Bol se može javiti istovremeno na obe strane tela, i to uglavnom na zglobovima ruku, prstima i kolenima. Pored bola, zglobovi bivaju i topli na dodir i izgledaju natečeno i upaljeno. No, lupus ne izaziva trajno oštećenje zglobova kako to čini reumatoidni artritis.

Bol u zglobovima i mišićima kod lupusa

Takođe se kod većine obolelih javljaju i kožni problemi koji se ispoljavaju kao karakterističan osip u obliku leptira na obrazima i nosu i kao ospa (eritemska ili makulopapozna) koja zauzima šire površine kože. Oboleli je osetljiv na sunce i izlaze mu ljuspave i crvenkaste promene.

U nastavku pogledajte koji su još simptomi karakteristični za ovu bolest.

Lupus – simptomi koji mogu ukazivati na bolest  

Tipično za akutni period bolesti jeste da se javljaju ranice na sluzokoži usta i nosa. Evo šta je još karakteristično:

  • promene na noktima – pucanje, opadanje noktiju, zatim se mogu primetiti plave ili crvenkaste mrlje, što je zapravo posledica upale malih krvnih sudova noktiju. Takođe se može javiti i crvena i natečena koža oko nokatne ploče.
  • umor i povišena temperatura – osim što pacijenti postaju veoma osetljivi na sunce, što smo već naveli, ova izrazita senzitivnost važi i za druge oblike ultraljubičastog zračenja. Sunce može pogoršati simptome lupusa i izazvati osip. Takođe i neki lekovi mogu pogoršati ili, pak, izazvati pojačanu senzitivnost na svetlost.
  • gubitak kose – kao i ostali simptomi lupusa, i ovaj se sporadično javlja i nestaje, te u nekim periodima kosa može prilično opadati i postati tanja, no to nije razlog za brigu budući da kosa ne odlazi u nepovrat i izrašće opet.
  • bledi i modri prsti ruku – kod nekih pacijenata javlja se i Raynaudov sindrom, te se povremeno mogu videti bledi i modri prsti. Ovo se dešava zbog zatvaranja arterija, pa i usled stresa. Ova pojava javlja se i kod onih koji nemaju lupus niti bilo koje druge zdravstvene tegobe, uglavnom usled hladnoće i već pomenutog stresa.

U najgorem slučaju, bolest zahvata pluća (suvi ili eksudativni pleuritis), zatim srce, što uglavnom dovodi do perikarditisa, a onda i bubrege, što dovodi do hronične bubrežne insuficijencije.

Može se javiti i oštećenje nervnih struktura, što ima za posledicu napad epilepsije ili psihozu. Pored navedenog, takođe su vrlo učestali i hematološki poremećaji što se manifestuje anemijom i opadanjem broja leukocita, a zatim i trombozom malih krvnih sudova.

Lupus – postavljanje dijagnoze

Kako zbog mnoštva simptoma, tako i zbog sličnosti istih i sa mnogim drugim bolestima, nije lako postaviti dijagnozu sa sigurnošću. Bolest na početku veoma sliči reumatoidnom artritisu, budući da zglobovi budu otekli i bolni. A zbog simptoma kao što su umor i bol, postoji sumnja da je u pitanju fibromialgija. Laboratorijske analize mogu pomoći pri dijagnostici jer se tu proverava broj ćelija, funkcija bubrega i vreme zgrušavanja krvi. Pored nje i biopsija tkiva na kojima su se desile promene, poput kože ili bubrega. Osim toga, na lupus mogu upućivati i specifična antitela prisutna u krvi obolelog.

Lupus se češće javlja kod ženske populacije i to one od 20 do 40 godina, ali i kod onih kod kojih je ova bolest nasledna. Najčešći i najopasniji tip lupusa jeste sistemski eritemski lupus, dok se kožni eritemski lupus zadržava na koži i ne čini štetu ostalim tkivima i organima. Na njega upućuje upravo osip u obliku leptira. Tu je i sistemski lupus koji nastaje pod uticajem lekova, a simptomi koji ga prate su samo privremeni i traju tokom uzimanja medikamenata.

Lupus bolest - životni vek

Iako u suštini prognoza umnogome zavisi od toga gde se nalazi oštećenje, kao i kada se počelo sa lečenjem, adekvatna terapija i dobra upućenost u samu bolest mogu i te kako dovesti do znatnog produženja životnog veka i kvaliteta života obolelog. Čak preko 70 % onih sa dijagnozom lupusa živi duže od 10 godina, a najčešći razlozi zbog kojih dolazi do smrtnog ishoda jesu bubrežna insuficijencija, infekcije i oštećenja centralnog nervnog sistema, posebno cerebrovaskularna krvarenja.

Kako izlečiti lupus?

 Lupus se ne može izlečiti, ali se može kontrolisati kortikosteroidnim kremama za osip i nesteroidnim antiinflamatornim lekovima u slučaju da oboleli ima bolove u zglobovima i povišenu telesnu temperaturu. Kortikosteroidi se takođe mogu uzimati u obliku pilula, a kod težih slučajeva bolesti i intravenozno.

Pored medikamenata pomažu i dobre životne navike, te lekari onima sa ovom dijagnozom savetuju:

  • da se zaštite od sunčevih zraka
  • da prestanu da puše
  • da budu fizički aktivni
  • da odmaraju budući da je pojedinima koji su oboleli od lupusa neophodno i do 12 sati sna
  • izbegavaju stresne situacije
  • da konzumiraju kvalitetnu suplementaciju pored propisane terapije lekovima

Suplementacija za lupus

Kada je u pitanju suplementacija, to se posebno odnosi na omega 3, kvercetin, gvožđe i specijalno vitamin D koji je neophodan za zdrave i jake kosti i imuni sistem . To je naročito potrebno pacijentima sa ovom dijagnozom budući da se ne smeju izlagati najčistijem izvoru vitamina D, odnosno suncu. Takođe i kortikosteroidi utiču na smanjivanje vitamina D kod ovih pacijenata budući da menjaju način na koji telo ovaj vitamin koristi. Analiza krvi će najbolje pokazati da li je telu neophodan ovaj vitamin.

Na sajtu naše Apoteke Online možete naći sve ove suplemente od kojih vam posebno preporučujemo vitamin D za autoimune bolesti kao što je lupus. Devital 2000 , preparat vitamina D za autoimune bolesti sadrži visoku dozu vitamina D3 budući da se samo u jednoj tableti nalazi čak 2000 IU vitamina D3. Ovaj vitamin doprinosi normalnoj apsorpciji kalcijuma i fosfora koji su prekopotrebni za očuvanje zdravlja kostiju. Pored toga, vitamin D3 ispoljava imunomodulatorno dejstvo i pomaže u  jačanju imuniteta , a upravo se lupus karakteriše kao poremećaj umunog sistema.

Preparat Devital za pomoć kod lupusa

Devital 2000 se posebno preporučuje u sledećim slučajevima:

  • kod narušene funkcije imunog sistema
  • kod osteoporoze
  • kod mijelopatije
  • kod hipotonije mišića
  • kod autoimunih bolesti
  • osobama koje su nedovoljno izložene sunčevoj svetlosti

Za najkvalitetniju suplementaciju posetite vašu Apoteku Online i poručite najbolje proizvode koji će vam biti saveznici u očuvanju zdravlja.