Da li ste se ikada pitali koliko puta kuca vaše srce u minuti? Uobičajeno je da sportisti i medicinski radnici znaju kako se meri puls. Njima je ta informacija potrebna kako bi pratili fizičko stanje organizma.

Svako od nas treba da poznaje svoje telo i da ume da osluškuje signale koje mu ono šalje. Praćenje krvnog pritiska i pulsa je jednostavno i korisno bilo da smo uznemireni, proveravamo opšte stanje organizma ili pratimo reakcije posle vežbanja.

Kako da sami pravilno izmerite puls, gde ga najbolje možete osetiti i koje vrednosti su zabrinjavajuće? Dajemo vam detaljan vodič u daljem tekstu.

Normalan broj otkucaja srca

Frekvencija srčanog ritma može da otkrije mnogo o stanju našeg organizma. Ljudi često ne obraćaju pažnju na otkucaje svoga srca dok se ne dogodi bolest.

Broj otkucaja je važan pokazatelj naše fizičke spremnosti, nivoa stresa i celokupnog zdravlja.

Puls je jedan od najlakših vitalnih znakova za samokontrolu. Merenje otkucaja je zdrava navika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i lako se može sprovoditi u kućnim uslovima.

Smatra se da se pravilan broj otkucaja meri u stanju mirovanja, kada nam se telo odmara. Rezultat će, naravno, varirati od osobe do osobe, u zavisnosti od godina, fizičke spremnosti, nivoa stresa, aktivnosti, čak i trenutnog raspoloženja.

Puls koji je unutar normalnog opsega kod zdravog odraslog čoveka kreće se u rasponu od najmanje 60 do maksimalno 100 otkucaja u minuti. Vrednosti ispod minimalnog praga ukazuju na prisustvo bradikardije (usporen rad srca), a kada vrednosti pređu 100 otkucaja, govorimo o tahikardiji (ubrzan rad srca). Kada srce ne kuca u redovnom ritmu, to se zove aritmija.

Usporen i ubrzan puls

Bradikardija i tahikardija nisu uvek simptomi prisutne patologije. Postoje uslovi, kao što je sportska aktivnost ili san, koji ponekad povećavaju ili smanjuju puls u određenom vremenskom periodu.

Starost je odlučujući faktor za tumačenje rezultata. Nizak broj otkucaja kod mladih može jednostavno biti indikacija konstantnog fizičkog treninga, dok bi kod starijih ljudi primetno smanjenje srčane frekvencije trebalo da izazove veću zabrinutost.

Abnormalnosti otkucaja srca mogu biti prvi simptomi bolesti, ali ne nužno.

Brzine od 50 do 60 otkucaja u minuti su prilično česte, čak i kod zdravih ljudi i ne zahtevaju posebnu medicinsku pažnju. Tahikardija, s druge strane, ako ima upornu brzinu između 80 i 100 otkucaja u minuti, naročito tokom spavanja, može biti simptom hipertireoze ili anemije.

Postoji mnogo razloga zbog kojih se otkucaji srca ubrzavaju ili usporavaju.

Tahikardiju mogu izazvati:

  • Vežbanje i fizička aktivnost
  • Stres
  • Uzbuđenje
  • Kofein
  • Uzimanje drugih stimulansa

Bradikardija se često javlja kod sportista sa visokom fizičkom kondicijom čiji srčani mišić efikasno pumpa krv sa manje otkucaja.

Promene u pulsu uglavnom su posledica:

  • Dehidracije
  • Infekcije
  • Anemije
  • Hormonskih poremećaja
  • Problema sa štitnom žlezdom

Srčani puls i njegovo praćenje

Broj otkucaja srca u određenom vremenskom intervalu predstavlja srčani puls. Jedinično se izražava u otkucajima po minuti (bpm – beats per minute).

Kada srce pumpa krv kroz krvne sudove i ostatak tela, mi osećamo puls kao ritmično udaranje u arterijama.

Praćenje pulsa je od izuzetnog značaja:

  • Procena fizičke kondicije – Sportisti i fizički aktivniji ljudi imaju niži puls u stanju mirovanja, jer je njihovo srce efikasnije u radu.
  • Praćenje zdravstvenog stanja – Nagli skok ili nagli pad pulsa signal je za neke zdravstvene probleme. To mogu biti bolesti srca, anemija, dehidracija.
  • Prepoznavanje reakcija tela – Stres, temperatura, aktivnost i opšte stanje celog organizma uticaće na puls i pokazati kako telo reaguje na promene.

U oblasti kardiologije, za merenje srčane frekvencije koristi se elektrokardiogram poznat kao EKG. Za manje preciznu kontrolu nisu vam potrebni instrumenti.

Merenje pulsa je jednostavno i može se sprovoditi u kućnim uslovima. Možete ga meriti palpacijom na zglobu ruke ili na karotidnoj arteriji vrata.

Na unutrašnju stranu zgloba ruke, u produžetku palca, stavite kažiprst i srednji prst i blago pritisnite. Kada osetite otkucaje izbrojte ih uz korišćenje štoperice. Najbolje je da ceo minut brojite otkucaje, ali možete to raditi i 30 sekundi pa rezultat pomnožiti sa 2 ili 15 sekundi, pa pomnožiti broj otkucaja sa 4.

Puls možete meriti i pomoću digitalnih aparata:

  • Digitalni merači krvnog pritiska

  • Oksimetri
  • Pametni satovi i fitnes narukvice

Koliki je normalan puls?

Kod osoba koje nisu baš sportski tipovi, za normalan puls uzimamo vrednost između 60 i 80 otkucaja.

Vrednosti koje treba očekivati kada je telo u mirovanju vezane su za starost:

  • Tek rođene bebe (od 0 do 1 mesec) – 70 do 190 otkucaja u minuti
  • Bebe (od 1 do 11 meseci) – 80 do 160 otkucaja u minuti
  • Deca (1 do 2 godine) – 80 do 130 otkucaja u minuti
  • Deca (od 3 do 4 godine) – 80 do 120 otkucaja u minuti
  • Predškolci (od 5 do 6 godine) – 75 do 115 otkucaja u minuti
  • Adolescenti – 70 do 120 otkucaja u minuti
  • Odrasli – opseg od 60 do 80 otkucaja u minuti važi za mirne, opuštene osobe u dobrom zdravstvenom stanju, dok kod manje aktivnih i osoba pod stresom, normalne vrednosti su 60 do 100 otkucaja u minuti
  • Starija populacija – 60 do 80 otkucaja u minuti u zavisnosti od opšteg zdravlja i aktivnosti

Treba imati u vidu da je normalan puls svakako individualan i prilagođava se različitim faktorima.

Maksimalan broj otkucaja srca u minuti

Merenje maksimalne vrednosti pulsa važno je za sportiste i sve one koji se bave redovno fizičkim aktivnostima. Saznanje o ovom parametru pomoći će vam u određivanju granica intenziteta treninga.

Postoji formula izračunavanja maksimalnog pulsa koja se može prilagođavati karakteristikama pojedinca i njegovoj fizičkoj kondiciji.

Od vrednosti 220 oduzme se broj godina subjekta

Primera radi, ako osoba ima 30 godina, procena maksimalnog pulsa je 190 otkucaja u minuti (220 – 30 = 190).

Ova informacija je značajna sportistima radi planiranja treninga, efikasnosti, izdržljivosti kako bi optimizovali svoje performanse.

Kada ne govorimo o sportistima, nego o ljudima koji se normalno kreću, žive i povremeno vežbaju, primenjuje se ista formula. Važno je da se tokom vežbanja ne premaši 85% maksimalnog pulsa kako bi se izbeglo preopterećenje srca i povrede.

Kako podići nizak puls?

Bradikardija ili nizak puls, posebno kod sportista, nije uvek razlog za zabrinutost. Ako smo u dobroj fizičkoj formi, možemo biti opušteni sve dok se ne pojave drugi prateći simptomi. Kada uz bradikardiju detektujemo simptome poput umora, vrtoglavice, nesvestice, potrebno je pronaći način da podignemo puls.

Puls se može ubrzati na različite načine:

  • Lagana fizička aktivnost – Vežbe zagrevanja, lagano trčanje ili brza šetnja odličan su i najbrži način da se podigne nizak puls. Umerena aktivnost prirodno će ubrzati rad srca i povećati broj otkucaja.
  • Pojačan unos kafe – Kofein je stimulans koji privremeno povećava puls. Ispijanje čaja i kafe ili bilo kog drugog napitka koji sadrži kofein je brz način da pojačate puls u kućnim uslovima. Vodite računa da ne preterujete i ne izazovete neželjene efekte poput nesanice ili nervoze.
  • Hidratacija – Dehidrirano telo usporava rad srca. Ako vam je nizak puls povezan sa krvnim pritiskom, pijte više vode kako biste pojačali cirkulaciju i lagano podigli puls. Unos adekvatne količine tečnosti neophodan je našem organizmu za optimalno funkcionisanje.
  • Masaža i istezanje – Masažom ili istezanjem mišića poboljšava se cirkulacija. U kombinaciji sa brzim hodanjem, ubrzava se puls.
  • Tehnike opuštanja i duboko disanje – Kada se lagano istežete uz kontrolisano duboko disanje podstičete vaš kardiovaskularni sistem da radi efikasnije. Disanje može da reguliše puls.
  • Izbegavanje određenih lekova – Beta blokatori koji se koriste kao terapija za snižavanje krvnog pritiska mogu oboriti puls. Njihovo dejstvo blokira adrenalin na srce, a to smanjuje broj otkucaja. Takođe, lekovi za smirenje, sedativi i anksiolitici utiču na usporavanje rada srca.
  • Poseta lekaru – Svaki dodatni simptom, pored usporenog rada srca, razlog je da se javite lekaru. Ako pored niskog pulsa imate vrtoglavicu, zamarate se, osećate nesvesticu ili bol u grudima, odmah posetite lekara.

Kako smanjiti puls bez lekova?

Povišen puls je prirodna reakcija tela na određene stimulanse. Najčešće se dešava zbog stresa, fizičkog napora ili nekoliko šoljice kafe. Ovo stanje svakako nije prijatno i veoma nas iscrpljuje, pa je dobro odreagovati najpre prirodnim metodama pre nego što posegnemo za medikamentima.

Jednostavne promene životnih navika i vežbe disanja povratiće vam kontrolu nad organizmom i pružiti vam potreban mir.

Da biste spustili neprijatno visok puls, skoncentrišite se na ove prirodne metode:

  • Redovna fizička aktivnost – Hodanje, plivanje, joga, lagana vožnja bicikla ili bilo koja redovna fizička aktivnost, jačaju srčani mišić koji pumpa više krvi uz manje otkucaja.
  • Pravilna hidratacija – Dehidracija ubrzava puls, pa je potrebno da telo uvek bude dobro hidrirano, naročito kod toplog vremena ili tokom vežbanja.
  • Vežbe dubokog disanja – Polako udahnite kroz nos, zadržite kratko dah, pa lagano izdahnite na usta. Tehnikom dubokog disanja smanjićete stres, umiriti telo i ublažiti puls.
  • Smanjenje kofeina i ostalih stimulanasa – Ako ste popili više kafe tokom dana ili popušili više cigareta, može vam se javiti visok puls. Smanjite unos kofeina, energetskih pića i nikotina ako primetite skok.
  • Meditacija i joga – Ove tehnike osim što vas umiruju, doprinose i opuštenijem srčanom ritmu.
  • Primena hladnih obloga – Ako stavite hladnu oblogu preko lica ili uronite u hladnu vodu, aktiviraćete refleks usporavanja pulsa (dive reflex). Ovo je kratkoročna tehnika i deluje samo trenutno.
  • Kontrola stresa – Stres je veliki provokator ubrzanog pulsa. Kontrolišite ga aktivnostima koje vas umiruju. Ako ste poslovno opterećeni, uzimajte češće pauze kako biste izbegli odgovor tela na stres.
  • Zdrava ishrana – Ishrana bogata kalijumom i magnezijumom daje stabilniji puls. Zato birajte banane, paradajz, avokado, lisnato povrće.

Održavanje srčanog ritma je važno za naše telo i svaka promena koja nam se dešava treba da bude propraćena. Sve što vam može biti potrebno za regulaciju i kontrolu pulsa pronaći ćete u Apoteci Online.